OFICIJALNI YOUTUBE KANAL

August 25, 2019

Žene tjeraju iz kuće jer su dobile menstruaciju




Ne jedu, ne peru se, umiru od hladnoće, a često nastradaju i njihove bebe

hana Bista užasavala se odlaska iz Katmandua u njezino selo na krajnjem zapadu zemlje na Himalaji kako bi posjetila obitelj prošlog listopada. Zima se približavala, a ona bi se oko 23 sata trebala voziti do Dadeldhura na granici s Indijom. Još se više bojala što će joj se dogoditi kad jednom stigne. “Ako imam mjesečnicu biti ću izgnana u malu kolibicu koju je obitelj sagradila specijalno za mene. Dobila sam mjesečnicu s 14, i od tada se to prakticira. Zaista ne želim ići, jako me to ljuti”, kaže 32-godišnjakinja. U Nepalskim zemljoradničkim zajednicama, žene se tjera iz njihovih domova svaki puta kada dobiju mjesečnicu. Potjera ih se u potleušice koje su obitelji sagradile specijalno za kćeri ili snahe. Neke moraju spavati sa stokom u štali. Stara je to hinduistička praksa imena chhaupadi koja se u Nepalu, te dijelovima Indije i Bangladeša prakticira stotinama godina. Ukorijenjena je u uvjerenju kako je menstrualna krv nečista. “To je vrsta izolacije povezana s hinduističkim osjećajima o čistom i nečistom”, kaže profesorica antropologije Mary Cameron. “Drugi sloj svega toga jest da se djevojčicama šalje poruka da su inferiorne i prljave”, kaže Cameron. Praksa je vrlo lokalizirana, posebno na zapadu Nepala gdje se vjeruje da će bilo kakva vrsta nečistoće donijeti probleme zajednici. Žene ne samo da su izbačene iz svojih domova već ne smiju u kuhinju, dirati hranu, vjerske ikone, stoku ili muškarce. Ne smiju se zadržavati blizu vode ili izvora vode, niti se kupati ili prati odjeću.

Neke 12 godišnjakinje potjerane su u hladne potleušice u koje jedva stanu i vrata se ne mogu zatvoriti, a zima na Himalaji može biti smrtonosna. Nastamba je napravljena od blata i slame, a malo je slame ‘na podu’ kako bi djevojka tamo spavala. “Jako je hladno, a nemam ni pokrivač, no moja obitelj vjeruje kako će nas zadesiti nevolja ako se toga ne držimo”, kaže Bista. Nepalski je Vrhovni sud praksu proglasio protuzakonitom 2005. rekavši kako krši temeljna ljudska prava, no nije ju uspio iskorijeniti u praksi. Čak u urbanim mjestima neki imaju posebne sobe gdje obitavaju žene koje imaju mjesečnicu. Godine 2017. bili su prisiljeni na akciju nakon što je nekoliko djevojaka umrlo. Nekoliko od smrzavanja, jedna od dima i jedna od ugriza zmije, piše Foreign Policy.  Osim smrti žene potencijalno čeka bolest, silovanje i drugi problemi. Chhaupadi čak tjera žene koje su rodile da prvih deset dana nakon poroda provedu u nastambama što znači da umire i mnogo novorođenčadi. Jednoj je ženi šakal odnio bebu iz nastambe. Zakon kaže kako se “žena tijekom mjesečnice ili nakon poroda ne smije tretirati diskriminatorno ili ju tjerati u chhaupadi”. Kazna je tri mjeseca zatvora, 25 dolara ili oboje, za bilo koga tko ženu na to prisili. No, svjetovni zakon jako teško nadvlada strah vjernika i svete knjige.

“Kako će se zakon promijeniti u praksi ako je nešto tako dio ljudskih navika i uma. Dapače, tko će to nadgledati i monitorirati. Možemo imati najbolje zakone na svijetu, ali ako ih se ne implementira, čemu to. Bojim se i vidjeti što će se desiti na zimu”, kaže Lachhindra Maharjan, šefica udruge Save the Children Nepal.  Zakon se, naime, ne provodi. Nema načina da se kazni krivce. Nepal je poznat po brdu progresivnih zakona (poput onih o LGBT manjini) koje onda nitko ne provodi. Iako su neka sela na zapadu uz pomoć policije počela rušiti chhaupadi nastambe, Maharjan misli da je to samo predstava za javnost, posebno kada se žene može zatvoriti i u štalu. Prepričava kako je pet godina s udrugom na zapadu rušila kućice, ali su sve ponovno nakon toga iznikle. “Oni vjeruju u te mitove i tu religiju. Chhapaudi je kao dječji brak, fenomen koji je postao društveno prihvatljiv. Postoji rašireno uvjerenje da će se nešto loše dogoditi ako se ne predaju tradiciji”, kaže Maharjan. Upozorava kako je najveći problem nedostatak poticaja vjerskih vođa, koji su strašno utjecajni u društvu, i muškaraca generalno. Vjeruje kako promjena mora biti postepena, pa umjesto stroge zabrane treba predlagati da se unutar kuće napravi sobica gdje bi žena obitavala. Ideja da se žena odšeće na policiju i prijavi članove obitelji je u patrijarhalnom društvu potpuno iracionalna, a i pitanje je kako bi dokazala svoje tvrdnje. “Previše se uzdaju u zakone, a premalo u preodgoj lokalnog stanovništva”, kaže Cameron. Anju Dhungana iz nepalskog Ministarstva žena i djece se slaže. “Sada kada imamo zakon, onda je kritičan moment implementacija. Problem je što ljudi to prakticiraju već jako, jako dugo vremena”, kaže. Ona pak smatra da bi se u školama trebalo učiti o mjesečnici da učenici shvate da je riječ o nečem posve prirodnom, dok je chhaupadi praksa opasna. Smatra da je učenje najvažnija stvar. Radha Paudel je aktivistkinja koja se upravo takvim stvarima bavi. Osnovala je neprofitnu Actions Works Nepal udrugu koja je fokusirana na ženska prava. Kaže da zakoni ništa ne vrijede, ne samo jer se ne implementiraju, već jer ne definiraju dovoljno dobro što je to chhaupadi. Kaže kako se potpuno ignoriraju sve nijanse te prakse – od toga da to uključuje zabranu pranja pa maltene i jedenja za vrijeme trajanja mjesečnice.

Pročitajte više na: https://www.express.hr/life/zene-tjeraju-iz-kuce-jer-su-dobile-menstruaciju-19433 – www.express.hr










Related posts